Palagruški arhipelag, najudaljenije hrvatsko otočje,
oduvijek je bilo bogato plavom ribom.
Zahvaljujući gajeti falkuši, komiški su ribari sve do 19. stoljeća
bili jedini pučinski ribari sposobni ploviti
do Palagruže u lov na srdele.

Rota Palagruzona smatra se najstarijom regatom ne samo na Mediteranu, već i u Europi. Organizirana ribarska regata zabilježena je još 12.lipnja 1593.godine kada su 74 falkuše iz Komiže zaplovile prema Palagruži, a u kontinuitetu se održavala sve do 1936. godine, što je čini najstarijom i najdugovječnijom ribarskom regatom u Evropi.

Obnovljena 2009. godine na inicijativu Kulturne ustanove Ars Halieutica, danas je Rota Palagruzona projekt kojim se želi afirmirati maritimna kultura kao ravnopravan segment ukupne nacionalne kulture. Uz organizacijsku podršku grada Komiže, udruge Palagruža i agencije Alternatura iz Komiže, ova najstarija povijesna regata u Europi postala je kulturno dobro od prvorazrednog interesa za Republiku Hrvatsku.

Otok Vis bio je u prošlim stoljećima najugroženiji od svih dalmatinskih otoka od napada gusara, a posebice pučini okrenuta Komiža.

U 16. stoljeću s tim je problemom upoznata mletačka vlast koja je odlučila sagraditi fortifikacijski objekt, današnju Komunu u samom centru Komiže. Obzirom da nisu uspjeli dovršiti izgradnju komune, Komižani su sami uveli porez na srdelu i time financirali dovršetak izgradnje te impozantne tvrđave.

No tvrđava nije mogla obraniti ribare na moru, pa su se komiški ribari morali organizirati u masovnim regatama kako bi se mogli suprotstaviti sili gusara u slučaju napada. Tako je početkom svakog ribolovnog mraka i do pet stotina veslača u stotinjak gajeta kretalo u regati iz Komiže prema dalekoj Palagruži.

Natjecali su se međusobno u osvajanju teško pristupačne i surove obale Palagruže. Oni najbrži u regati zauzimali su najbolje pozicije na Palagruži za izvlačenje brodova, kuhinju, soljenje ribe, sušenje pamučnih mreža... Kada bi narastao Mjesec, nakon napornog ribarenja i soljenja ribe vraćali su se u Komižu s punim barilima posoljene ribe.
Pobjednici regata smatrani su u Komiži junacima čija se slava pronosila generacijama. Oni su mogli formirati najbolje posade od izdržljivih i spretnih ribara koji su, u slučaju bonace, bili kadri veslati od Komiže do Palagruže od izlaza do zalaza sunca bez prekida u teškim gajetama nakrcanim barilima soli i opremom za dvadestodnevni ribolov na Palagruži. Kao veslačka regata, "Rota Palagužona“ bila je najduži maraton na svijetu, jedinstven podvig koji je zahtijevao prekoračenje granica ljudskih fizičkih mogućnosti.

Dana 9. ožujka 1177. na žalu Palagruže komiški su ribari dočekali papu Aleksandra III. Koji je svojom flotom krenuo na put u Veneciju, ali je zbog nevremena morao pristati uz obalu Palagruže. Sljedećeg dana komiške su falkuše predvodile papine galije na putu prema Komiži gdje je Papa posvetio Crkvu svetoga Nikole. Također, u znak zahvalnosti ribarima koji su mu pomogli, dao je oprost grijeha svim ribarima koji crkvenim blagdanom love ribu. Prema zapisu papina biografa Bosona, ribari su na Palagruži priredili Papi večeru. Evocirajući taj događaj iz 12 stoljeća, svake se godine priređuje "Papina vecera“ na žalu Palagruže koju pripremaju posade brodova koji sudjeluju u regati. (prema Prof.dr.sci.Joško Božanić)