Otok Vis i njegov arhipelag (Biševo i Svetac) su izuzetno važna
strateška mjesta u plovidbi duž Jadrana
ali i između njegove dvije obale. Geostrateški smještaj otoka i
mogućnost daljnjeg širenja na srednjodalmatinske otoke i
kopno privukli su sirakuškog vladara Dionozija Starijeg koji
oko 395. godine prije Krista na Visu osniva grčku koloniju Issu.

Komiža - Slikovito ribarsko mjesto sa više od 300 sunčanih dana u godini, sa stogodišnjim stablima rogača, slikovitim kamenim kućama, ljekovitim mediteranskim biljem i vinogradima koji prekrivaju brda...

"Komiža je jedno od onih mjesta prema kojemu je nemoguće biti ravnodušan, u koje se lakoćom zaljubite... Ona opravdava položaj otoka Visa kao jednog od deset posljednjih rajskih mjesta na Mediteranu." WWF (World Wildlife Fund)

Smještena na zapadnoj obali otoka Visa, Komiža je već u 16. stoljeću imala nevjerovatno razvijenu ribarsku industriju kakve nije bilo nigdje drugdje na Jadranu. Komiški ribari bili su sve do sredine 19. stoljeća jedini pučinski ribari na Mediteranu.

U prošlosti su u Komiži bila četiri mjesta gdje su se ljudi okupljali i razgovarali o moru i o kraju. Ispred crkve Gospe gusarice tukao se ruj, smrča za mašćenje mreža, a u dva reda po cijelome žalu bili su navučeni brod do broda, na Mlinu u tri reda, te u Jurkovicu a često i u Knežicu. Na poluotoku između Mlina i Jurkovice (Bod/Bodak) žene su prale robu. Vloka je bilo istezalište Jurkovica, a između utvrde Komune i plaže Lucice (Brig) u antičko doba nalazio se utvrđeni grad Meo ili Meum.
Kad su se brodovi vraćali, cijela ih je Komiža dočekivala: djeca, žene i starci koji nisu mogli na more.

Biševo - Na ribolovnim poštama otoka Biševa lovile su se velike količine plave ribe koje su ribari solili i izvozili u Veneciju, južnu Italiju i Grčku. Najbogatije ribom bile su pošta Trešijavac, Biskup pošta, Balun...

Na Biševu se rodio Mate Martin Bogdanović, utemeljitelj riblje industrije u SAD-a.

tekstunutra tekstunutra tekstunutraU noći između 25. i 26. kolovoza 1986. strašna oluja sa zapada potopila je u uvali Porat na otoku Biševu tri barke, a među njima je bila posljednja komiška gajeta falkuša. Brodolom falkuše "Cicibele" simbolično je označio kraj milenijske tradicije komiških ribara.

Brusnik - Po sredini ovog otoka je Dolac. Kada se za lošeg vremena digne more i preplavi Dolac, podijeli Brusnik na dva dijela pa on postane dva otoka. Dio otoka pod morem prošaran je kanalima kroz koje morska voda prodire na površinu. Ovu blagodat prirode iskoristili su komiški ribari, ogradili pojedina mjesta s morem i tako dobili "jastožere", bazene za čuvanje ulovljenih jastoga. Jastožere su im za vrijeme ribolova u jesenjim i proljetnim mjesecima omogućavale duži boravak u vodama oko Brusnika.

Sveti Andrija - Priča o gradnji gajete falkuše upućuje nas upravo ovom otoku na kojemu su stoljećima komiški brodograditelji brali borovinu i česminu za gradnju ribarskih barki, a pegajoli (smolari) skupljali borovu smolu za mazanje brodske oplate.

Palagruža - početkom svakog ribolovnog mraka i do pet stotina veslača u stotinjak gajeta kretalo bi u regati iz Komiže prema 42 milje udaljenoj Palagruži. Natjecali su se u osvajanju teško pristupačne i surove obale Palagruže. Kada bi narastao mjesec,poslije dvadesetak dana napornog ribolova i soljenja ribe, vraćali su se u Komižu s punim barilima posoljenih sardela.
Tako se Palagruža, najbogatija ribolovna zona Jadrana, pojavljuje kao topos kolektivne memorije ovog ribarskog svijeta, kao temelj njegova opstanka.
Rota Palagruzona smatra se najstarijom regatom ne samo na Mediteranu, već i u Europi. Postanite VIP gost i sudjelujte u regati.