Prije više od dva tisućljeća, u 2. stoljeću prije Krista,
starogrčki pisac Agatarhid pohvalio je viško vino
zapisavši kako je vino s Visa bolje od svih drugih.
Osim za ribarstvo, cjelokupna povijest otoka Visa
vezana je i za vinogradarstvo i vinarstvo.
Najpoznatija vina su crno vino Plavac mali
autentično bijelo vino čuvena Viška vugava.
starogrčki pisac Agatarhid pohvalio je viško vino
zapisavši kako je vino s Visa bolje od svih drugih.
Osim za ribarstvo, cjelokupna povijest otoka Visa
vezana je i za vinogradarstvo i vinarstvo.
Najpoznatija vina su crno vino Plavac mali
autentično bijelo vino čuvena Viška vugava.
Ribarska spiza
Komiška pogaca – zahvalno jelo ribara zbog dugog roka trajanja. Pravi se od tijesta i kapule, a poma se počela dodavati kasnije kada je postala dostupna na otoku.
Brujet – zahvaljujući uvijek dostupnoj ribi i lakoj pripremi bio je često na meniju komiških ribara i njihovih obitelji. Komiški su ribari i za vrijeme boravka na ribarskim poštama najčešće pripremali brujet od riba koje su lovili, a nisu bile za soljenje. Murina, škarpina, čak i zubaci, za brujet su se najčešće lovili na tunju. Kad bi ulov bio dobar, riba se i pekla. Brujet se pripremao i od jastoga koji su uginuli tijekom lova.
Komiški koloc – suhi okrugli pšenični kruh dugog roka trajanja. Ovaj kruh se dva puta pekao i zato je bio vrlo tvrd, ali dugotrajan. Ribari su ga mo ili u vino ili brujet i time ga omekšali za konzumiranje.
Slane srdele – ribari bi u barilac slagali red soli pa red ribe, pa ponovno red soli pa ribe, sve dok ne bi napunili baril. Slana riba se prvenstveno prodavala, ali je svaka kuća ostavljala dio za vlastite potrebe. Umijeće soljenja srdela prenosilo se s generacije na generaciju a i danas je cijenjena vještina.
Brujet – zahvaljujući uvijek dostupnoj ribi i lakoj pripremi bio je često na meniju komiških ribara i njihovih obitelji. Komiški su ribari i za vrijeme boravka na ribarskim poštama najčešće pripremali brujet od riba koje su lovili, a nisu bile za soljenje. Murina, škarpina, čak i zubaci, za brujet su se najčešće lovili na tunju. Kad bi ulov bio dobar, riba se i pekla. Brujet se pripremao i od jastoga koji su uginuli tijekom lova.
Komiški koloc – suhi okrugli pšenični kruh dugog roka trajanja. Ovaj kruh se dva puta pekao i zato je bio vrlo tvrd, ali dugotrajan. Ribari su ga mo ili u vino ili brujet i time ga omekšali za konzumiranje.
Slane srdele – ribari bi u barilac slagali red soli pa red ribe, pa ponovno red soli pa ribe, sve dok ne bi napunili baril. Slana riba se prvenstveno prodavala, ali je svaka kuća ostavljala dio za vlastite potrebe. Umijeće soljenja srdela prenosilo se s generacije na generaciju a i danas je cijenjena vještina.
