Falkuša je brod čudesnih maritimnih sposobnosti
koji u sebi krije dva broda,
nisku veslaricu prikladnu za ribolov
(osobito za izvlačenje mreža),
te barku visokih bokova
za jedrenje i prijevoz tereta.
koji u sebi krije dva broda,
nisku veslaricu prikladnu za ribolov
(osobito za izvlačenje mreža),
te barku visokih bokova
za jedrenje i prijevoz tereta.
REMEK DJELO ODRŽIVOG DIZAJNA
Ovaj poseban tip gajete komiški su ribari razvili prilagodivši ga uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama. Tako se falkuša, jedina među hrvatskim ribarskim barkama, usudila izaći iz Jadrana u prostranstvo Mediterana i ploviti sve do Malte.
Gajeta je duga 9 metara, a široka 2.55 metra. Ima latinsko jedro i flok površine 90 m² (poput trosobnog stana) te pomične strane broda – falke. Ovaj zadivljujući brod može doseći brzinu i do 11 čvorova!
Falkuša je prepoznatljiva po trokutnom latinskom jedru. Ovješeno je o kosi križ (lantinu) postavljen uzdužno na os broda što ga čini prikladnim za bočne vjetrove. Opskrbljena je veslima kojima se vesla stoječki, a posadu (družinu) čine kapetan (svićor) i dva do četiri člana posade.
Gajeta je duga 9 metara, a široka 2.55 metra. Ima latinsko jedro i flok površine 90 m² (poput trosobnog stana) te pomične strane broda – falke. Ovaj zadivljujući brod može doseći brzinu i do 11 čvorova!
Falkuša je prepoznatljiva po trokutnom latinskom jedru. Ovješeno je o kosi križ (lantinu) postavljen uzdužno na os broda što ga čini prikladnim za bočne vjetrove. Opskrbljena je veslima kojima se vesla stoječki, a posadu (družinu) čine kapetan (svićor) i dva do četiri člana posade.
RIBARSTVO
Ribarski svijet Komiže kroz stoljeća obilježila je srdela kao temelj egzistencije na prostoru Viškog arhipelaga, a gajeta falkuša omogućila je ribarima tijekom proteklog milenija uloviti mnogo više srdela od bilo kojeg drugog tipa broda na Jadranu. Zahvaljujući gajeti, komiški ribari bili su sve do 19. stoljeća jedini pučinski ribari na Mediteranu. Uz to, zanimljiva je činjenica da su Komižani postavili temelje riblje industrije Španjolske.
Falkuša je održala milenijsku nazočnost hrvatskih ribara na Palagruži i time omogućila da ovaj otok s najbogatijim ribolovnim akvatorijem na Jadranu, udaljen samo 27 milja od talijanske obale, pripada Hrvatskoj.
Zapisi iz 1553. govore o 120 tona plave ribe u jednom danu! Komiža je bila najveći izvoznik slane ribe na Jadranu i centar riblje industrije sve do kraja dvadesetog stoljeća. 1870. godine u Komiži je utemeljena prva tvornica ribljih konzervi na Jadranu, a u ovom malom mjestu ih je ukupno bilo čak sedam.
Iseljavanje komiških ribarskih obitelji u Kaliforniju rezultiralo je preuzimanjem velikog dijela riblje industrije u SAD-u. Tako Komižani 1917. godine u San Pedru osnivaju malu tvornicu koja sredinom stoljeća postaje najveća tvrtka za konzerviranje ribe ne samo u SAD-u već i na svijetu. Gotovo da nije bilo Komižanina koji svoj život u Americi nije počinjao zapošljavanjem u toj tvornici. Stoga ne čudi da danas u San Pedru ima nekoliko puta više Komižana negoli u Komiži na otoku Visu.
Falkuša je održala milenijsku nazočnost hrvatskih ribara na Palagruži i time omogućila da ovaj otok s najbogatijim ribolovnim akvatorijem na Jadranu, udaljen samo 27 milja od talijanske obale, pripada Hrvatskoj.
Zapisi iz 1553. govore o 120 tona plave ribe u jednom danu! Komiža je bila najveći izvoznik slane ribe na Jadranu i centar riblje industrije sve do kraja dvadesetog stoljeća. 1870. godine u Komiži je utemeljena prva tvornica ribljih konzervi na Jadranu, a u ovom malom mjestu ih je ukupno bilo čak sedam.
Iseljavanje komiških ribarskih obitelji u Kaliforniju rezultiralo je preuzimanjem velikog dijela riblje industrije u SAD-u. Tako Komižani 1917. godine u San Pedru osnivaju malu tvornicu koja sredinom stoljeća postaje najveća tvrtka za konzerviranje ribe ne samo u SAD-u već i na svijetu. Gotovo da nije bilo Komižanina koji svoj život u Americi nije počinjao zapošljavanjem u toj tvornici. Stoga ne čudi da danas u San Pedru ima nekoliko puta više Komižana negoli u Komiži na otoku Visu.
MIKULA
Stoljećima je nad ribarima i gajetama bdio sveti Mikula Putnik, posvećujući njihov težak i opasan posao. Svakog šestog studenog na dan Sv. Mikule, zaštitnika ribara i putnika te grada Komiže, komiški su ribari palili stari drveni brod njemu u čast, za spas svih drugih brodova i onih koji na njima plove. Ta se tradicija održala do danas.
No rijetki su danas drveni brodovi... Odkada se na brodu prvi puta upalio motor, nestaju iskonski oblici barke što su ih modelirala stoljeća i uvale generacije brodograditelja, ribara i moreplovaca. Motor je preko noći svojom logikom promijenio brodove, običaje, navike i znanja.
No rijetki su danas drveni brodovi... Odkada se na brodu prvi puta upalio motor, nestaju iskonski oblici barke što su ih modelirala stoljeća i uvale generacije brodograditelja, ribara i moreplovaca. Motor je preko noći svojom logikom promijenio brodove, običaje, navike i znanja.
NEKAD I DANAS...
U 16. stoljeću u komiškoj su uvali bile 74 falkuše. Danas u Komiži postoje tri gajete falkuše, jedine na svijetu, te samo nekolicina ljudi koji njima znaju upravljati.
Falkuša je simbol hrvatske maritimne baštine. Ponosni smo što smo nositelji iskustva gajete falkuše i što možemo utjecati na promociju hrvatske pomorske baštine te na razvoj kulturnog, eko i avanturističkog turizma otoka Visa i Hrvatske.
Prema Rješenju Ministarstava kulture iskustvo gajete falkuše - pučke vrednote vezane uz komišku falkušu, umijeće gradnje, navigacija, plovidba, ribolov i jezik - ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.
HNB 1998. godine povodom svjetske izložbe EXPO Lisabon izdaje kovanicu od 25 kuna koju krasi gajeta falkuša.
Poštanska marka na kojoj je falkuša osvojila je 1999. godine treće mjesto u izboru najljepših maraka Europe.
Pričom o malom brodu koji je vjekovima bio težište malene otočke ribarske zajednice te spašavanjem drevnih znanja i umijeća od zaborava čuva se identitet vlastite kulturne sredine i obogaćuje nacionalna, a time i ukupna svjetska kulturna baština.
Konopi, mriže, imbroji, škote, lantine, jidra… Tradicija se nastavlja, falkuša i dalje reže valove i guta morske milje.
Falkuša je simbol hrvatske maritimne baštine. Ponosni smo što smo nositelji iskustva gajete falkuše i što možemo utjecati na promociju hrvatske pomorske baštine te na razvoj kulturnog, eko i avanturističkog turizma otoka Visa i Hrvatske.
Prema Rješenju Ministarstava kulture iskustvo gajete falkuše - pučke vrednote vezane uz komišku falkušu, umijeće gradnje, navigacija, plovidba, ribolov i jezik - ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.
HNB 1998. godine povodom svjetske izložbe EXPO Lisabon izdaje kovanicu od 25 kuna koju krasi gajeta falkuša.
Poštanska marka na kojoj je falkuša osvojila je 1999. godine treće mjesto u izboru najljepših maraka Europe.Pričom o malom brodu koji je vjekovima bio težište malene otočke ribarske zajednice te spašavanjem drevnih znanja i umijeća od zaborava čuva se identitet vlastite kulturne sredine i obogaćuje nacionalna, a time i ukupna svjetska kulturna baština.
Konopi, mriže, imbroji, škote, lantine, jidra… Tradicija se nastavlja, falkuša i dalje reže valove i guta morske milje.
